Šokantno otkriće: Nacistički računi u Švicarskoj još uvijek kriju tajne

Švicarska je ponovo u centru pažnje zbog svoje kontroverzne prošlosti. U januaru 2025. istraga američkog Senata otkrila je 99 novih bankovnih računa u arhivima Credit Suissea (Kredi Svis) povezanih s visokim zvaničnicima Trećeg Reicha i njihovim saradnicima u Argentini. Ovo otkriće oživljava pitanja o ekonomskim vezama između Švicarske i nacističke Njemačke tokom Drugog svjetskog rata i naglašava potrebu za potpunom transparentnošću.

Zlato za franke: Kako je Švicarska pomagala Hitleru?

Tokom rata, Švicarska je primila 345 tona zlata od nacista – vrijednost od oko 7 milijardi švicarskih franaka u današnjem novcu, prema procjenama historičara. To zlato, često ukradeno od žrtava Holokausta, zamijenjeno je za švicarske franke, omogućivši režimu nabavku sirovina za rat. Prema izvještaju Bergierove komisije iz 2002., od ukupno 438 tona zlata kojim su raspolagali nacisti, 79% je završilo u Švicarskoj. Historičar Marc Perrenoud kaže: “Švicarska nije bila samo neutralna – bila je finansijski partner.” Stručnjaci kažu da je ta trgovina možda spasila Švicarsku od invazije, ali po visokoj moralnoj cijeni.

Skandal raste: 99 računa i tajna ‘Američka crna lista’

Istraga iz 2025. otkrila je 99 računa povezanih s nacistima u 3.600 kutija arhiva Credit Suissea, od kojih su neki ostali aktivni do 2020. Dokumenti uključuju datoteku nazvanu “Američka crna lista”, koja je sadržavala imena klijenata koji su trgovali s nacističkim subjektima. Ti računi nisu otkriveni 1990-ih, kada je banka platila 1,25 milijardi dolara odštete žrtvama Holokausta. U izvješću iz decembra 2024. ombudsman Neil Barofsky tvrdi da je banka sakrila te podatke, čak i od Bergierove komisije, čiji izvještaj od 11.000 stranica iz 2002. nije obuhvatio sve arhive.

Poziv na pravdu: Hoće li Švicarska otvoriti arhive?

Otkrića iz 2025. povećala su međunarodnu kritiku prema Švicarskoj i Credit Suisseu, sada dijelu UBS-a nakon preuzimanja 2023. Svjetski jevrejski kongres i američki senatori traže potpuni pristup bankovnim arhivima. “Ovo je posao za decenije,” kaže Perrenoud, ukazujući da je od 60.000 računa istraženih 1990-ih analiziran samo dio. Uz novi pritisak, UBS obećava saradnju, ali mnogi sumnjaju da će istina ostati zakopana pod bankovnom tajnom.

Ova vijest nije samo podsjetnik – to je poziv na odgovornost. Pratite ažuriranja na balkanswiss.ch!